NASA OTKRILA Na satelitima Saturna i Jupitera postoje gotovo svi uslovi za život

Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova
NASA OTKRILA Na satelitima Saturna i Jupitera postoje gotovo svi uvjeti za život

Foto: NASA

„Ovo je veliki dan za nauku u NASA-i. Naš prvi cilj je da unaprijedimo život na Zemlji. Mi takođe želimo provesti istraživanja u dubokom svemiru kako bismo shvatili procese koje nikada do sada nismo razumjeli. Treća tema je, ova koju danas predstavljamo. To je temeljno pitanje koje je obuzimalo mnoge kroz prošlost, a sada se nadamo da možemo odgovoriti na njega – postoji li život negdje drugdje. Ovdje na Zemlji postoje mnoge stvari koje omogućuju razvoj života“, rekao je na konferenciji za novinare njen voditelj Tomas Zurbušen administrator u Science Mission Directorate u Wašingtonu.

„Postoji voda u tekućem obliku, imamo magnetsko polje koje nas štiti od opasnosti u svemiru… No s novim istraživanima napravili smo veliki korak u potrazi za odgovorom postoji li život u svemiru“, dodao je Zurbušen.

Nova istraživanja svemirskog teleskopa Hubblea i letjelice Cassini pokazuju da bi uslovi pogodni za život mogli postojati na Saturnovom mjesecu Enkeladu, ali i na Jupiterovom mjesecu Europa.

Istraživanje, koje su u časopisu Science objavili naučnici misije Cassini, pokazuje da na Saturnovom mjesecu Enkeladu postoji hemijska energija koja može podržavati život. Druga studija, Hubleovih znanstvenika, otkriva nove dokaze koji potvrđuju da iz Jupiterova mjeseca Europe izbijaju gejziri vode.

Enkelad ima gotovo sve što je potrebno za život kakav postoji na Zemlji – amonijak, CO2 i vodoonik, te neke organske materije. Vodoonik u okean dolazi iz hidrotermalnih izvora na dnu, slično na Zemlji.

Prisutnost velikih količina vodoonika podrazumijeva da bi mikrobi, ako postoje onde, plin mogli koristiti u kombinaciji s CO2 koji je otopljen u vodi. Ova hemijska reakcija, poznata kao metanogenza jer se u njoj stvara metan, predstavlja temelj života na Zemlji, a mogla je biti ključna za njegov nastanak na Zemlji.

Osim toga podaci pokazuju da je temperatura u okeanu pod ledenom korom najviša u upravo području tigrovih pruga iz kojeg dolaze gejziri koji izbacuju vodu daleko u svemir. Te gejzire istraživala je letjelica Casini.

Sve to ukazuje da bi Enkelad mogao imati jednostanične organizme ili čak složenije oblike života.

Navedena dva meseca već su ranije bili ponajbolji kandidati za postojanje života u Sunčevom sistemu. Danas se smatra da bi tekuće vode moglo biti na pet tijela u Sunčevom sustavu – na Marsu, Europi, Enkeladu, Ganimedu i Ceresu.


Europa

Kako smo već pisali  NASA je 2016. objavila snimke teleskopa Hubble koje su pokazale da bi na Jupiterovu mjesecu Europi, ispod kilometrima debele ledene površine, mogao postojati golemi okean s uvjetima povoljnim za život.

Istraživanja su otkrila da na Europi kroz pukotine u ledu u atmosferu izbijaju golemi vodoskoci vode i leda. Europa je jedan od četiri Jupiterova galilejanska mjeseca, a prema nekim procjenama na njoj bi moglo biti više vode nego na cijeloj Zemlji.

Znanstvenici se nadaju da bi neka buduća letjelica u vodoskocima Europe možda mogla naći organske kemikalije ili možda čak znakove života bez da mora bušiti kroz kilometre leda. Štoviše, moguće je da za tako nešto ne bi morala čak ni slijetati na njegovu ledenu površinu.

Budući da NASA planira lansiranje misije koja bi na Europi tražila život već 2020., za očekivati je da bi se večerašnja otkrića mogla odnositi upravo na taj mjesec. NASA-i zasigurno treba vjetra u leđa koji je značajno oslabio s dolaskom antiznanstvenog predsjednika Donalda Trumpa na vlast.

Enkelad

Dobar kandidat za astrobiološka istraživanja također je i Saturnov mjesec Enkelad. U travnju 2014. planetarni znanstvenici objavili su da su otkrili da u području južnog pola Saturnova mjeseca Enkelada, pod debelom smrznutom korom leži ocean tekuće vode u kojem možda ima života. NASA-ina letjelica Cassini otkrila je da na tom tijelu ukupnog promjera oko 500 kilometara, s kamenom jezgom od oko 200 km, gejziri u svemir izbacuju velike količine vodene pare i leda.

Analize iz 2014. pokazale su da je izvor te vode ocean dubok 10-ak kilometara, slično kao na Zemlji. On se proteže većim dijelom južne hemisfere Enkelada, a prekriven je ledenom korom debelom 30 do 40 km. Za sada nije jasno da li sa svih strana okružuje cijeli Mjesec.

Zbog velike udaljenosti od Sunca, temperature na površini Enkelada i Europe mnogo su niže od nule. Međutim, divovski planeti oko kojih kruže svojom golemom gravitacijom masiraju njihove unutrašnjosti pa se pretpostavlja da, zahvaljujući trenju, temperatura ispod debele ledene kore raste iznad nule.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *